Advanced

Definitions of War Violence and Reconciliation in Narratives of Survivors from the War in Bosnia and Herzegovina

Basic, Goran LU (2015) First Conference of Victimology in Bosnia and Herzegovina, Ambassadors of Peace in Bosnia and Herzegovina In Ambasadori mira u Bosni i Hercegovini p.9-9
Abstract
U ranijim istraživanjima ratnog nasilja, tokom rata u Bosni i Hercegovini, naglašavana je važnost priča ŽRTAVA ali fokus analize nije bio usmjeren na priče o ratnom nasilju, niti su analizirani poslijeratni intervjui kao produkt međuljudske interakcije. Ovom studijom pokušava se popuniti ta praznina analiziranjem priča osoba koje su preživjele rat u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini. Prvi cilj studije je analizirati verbalne opise ratnog nasilja, drugi cilj je analizirati diskurzivne modele koji učestvuju u produkciji fenomena ”ratno nasilje”. Analiza pokazuje da se međuljudske interakcije koje uzrokuju nasilje nastavljaju i nakon što se nasilna situacija završila. Sjećanja na počinitelje i žrtve nasilja iz rata ne postoje samo kao... (More)
U ranijim istraživanjima ratnog nasilja, tokom rata u Bosni i Hercegovini, naglašavana je važnost priča ŽRTAVA ali fokus analize nije bio usmjeren na priče o ratnom nasilju, niti su analizirani poslijeratni intervjui kao produkt međuljudske interakcije. Ovom studijom pokušava se popuniti ta praznina analiziranjem priča osoba koje su preživjele rat u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini. Prvi cilj studije je analizirati verbalne opise ratnog nasilja, drugi cilj je analizirati diskurzivne modele koji učestvuju u produkciji fenomena ”ratno nasilje”. Analiza pokazuje da se međuljudske interakcije koje uzrokuju nasilje nastavljaju i nakon što se nasilna situacija završila. Sjećanja na počinitelje i žrtve nasilja iz rata ne postoje samo kao verbalne konstrukcije u današnjoj Bosni. Priče o ratnim nasilnim situacijama se prepričavaju nakon rata i sa time bivaju važne za pojedince kao i za društvenu zajednicu. Individue koje su protjerane iz sjeverozapadne Bosne tijekom rata su, u pravnom smislu, priznata kategorija žrtava. Nekolicina počinitelja je osuđena od strane Haškog tribunala i Odjela za ratne zločine suda Bosne i Hercegovine. Prema optužnici Radovana Karadžića i Ratka Mladića, zločini počinjeni na području sjeverozapadne Bosne su kvalificirani kao genocid. Svi intervjuisani u ovoj studiji su doživjeli i preživjeli rat u sjeverozapadnoj Bosni. Ove individue su takođe i dio današnje društvene zajednice: nekolicina živi permanentno u sjeverozapadnoj Bosni, a jedan dio, iz instanstva provodi ljeta u sjeverozapadnoj Bosni. Institucije administrativnog entiteta Republike Srpske (kojem najveći dio sjeverozapadne Bosne administrativno pripada) negiraju genocid, i ovaj institucionalni pristup zločinima za vrijeme rata je izuzetno bitan za buduće analize fenomena "ratno nasilje" i "pomirenje". Stoga, je veoma važno analizirati kontekst konfliktnog odnosa političkih elita prema ovom pitanju koji se producira i reproducira između ostalog i raportiranjem Haškog tribunala, Odjela za ratne zločine suda Bosne i Hercegovine, kao i raportiranjem bosanskih medija. Čini se da su priče u mojem empirijskom materijalu pod uticajem (ili u koherentnoj vezi) sa retorikom koja se prezentira na ovim forumima. Kada informanti u studiji naglašavaju istrebljenje i sistematizaciju nasilja tokom rata, oni produciraju i reproduciraju sliku međusobne borbe na kolektivnoj razini. Čini se da je cilj ove borbe, da verbalno opisana djela ratnog nasilja dobiju status genocida poslije rata. (Less)
Please use this url to cite or link to this publication:
author
organization
publishing date
type
Contribution to journal
publication status
published
subject
keywords
sociology, narrative, Bosnia, subjected to violence, perpetrator of violence, violence, war, nasilje, Bosna i Hercegovina, prepričana iskustva, izloženi nasilju, počinitelj nasilja, rat
in
Ambasadori mira u Bosni i Hercegovini
pages
9 - 9
conference name
First Conference of Victimology in Bosnia and Herzegovina, Ambassadors of Peace in Bosnia and Herzegovina
ISSN
2303-7768
language
English
LU publication?
yes
id
e3922b32-70f9-40b0-a82c-73c4e7704cf3 (old id 5151619)
date added to LUP
2015-03-09 13:56:35
date last changed
2017-03-02 15:53:15
@misc{e3922b32-70f9-40b0-a82c-73c4e7704cf3,
  abstract     = {U ranijim istraživanjima ratnog nasilja, tokom rata u Bosni i Hercegovini, naglašavana je važnost priča ŽRTAVA ali fokus analize nije bio usmjeren na priče o ratnom nasilju, niti su analizirani poslijeratni intervjui kao produkt međuljudske interakcije. Ovom studijom pokušava se popuniti ta praznina analiziranjem priča osoba koje su preživjele rat u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini. Prvi cilj studije je analizirati verbalne opise ratnog nasilja, drugi cilj je analizirati diskurzivne modele koji učestvuju u produkciji fenomena ”ratno nasilje”. Analiza pokazuje da se međuljudske interakcije koje uzrokuju nasilje nastavljaju i nakon što se nasilna situacija završila. Sjećanja na počinitelje i žrtve nasilja iz rata ne postoje samo kao verbalne konstrukcije u današnjoj Bosni. Priče o ratnim nasilnim situacijama se prepričavaju nakon rata i sa time bivaju važne za pojedince kao i za društvenu zajednicu. Individue koje su protjerane iz sjeverozapadne Bosne tijekom rata su, u pravnom smislu, priznata kategorija žrtava. Nekolicina počinitelja je osuđena od strane Haškog tribunala i Odjela za ratne zločine suda Bosne i Hercegovine. Prema optužnici Radovana Karadžića i Ratka Mladića, zločini počinjeni na području sjeverozapadne Bosne su kvalificirani kao genocid. Svi intervjuisani u ovoj studiji su doživjeli i preživjeli rat u sjeverozapadnoj Bosni. Ove individue su takođe i dio današnje društvene zajednice: nekolicina živi permanentno u sjeverozapadnoj Bosni, a jedan dio, iz instanstva provodi ljeta u sjeverozapadnoj Bosni. Institucije administrativnog entiteta Republike Srpske (kojem najveći dio sjeverozapadne Bosne administrativno pripada) negiraju genocid, i ovaj institucionalni pristup zločinima za vrijeme rata je izuzetno bitan za buduće analize fenomena "ratno nasilje" i "pomirenje". Stoga, je veoma važno analizirati kontekst konfliktnog odnosa političkih elita prema ovom pitanju koji se producira i reproducira između ostalog i raportiranjem Haškog tribunala, Odjela za ratne zločine suda Bosne i Hercegovine, kao i raportiranjem bosanskih medija. Čini se da su priče u mojem empirijskom materijalu pod uticajem (ili u koherentnoj vezi) sa retorikom koja se prezentira na ovim forumima. Kada informanti u studiji naglašavaju istrebljenje i sistematizaciju nasilja tokom rata, oni produciraju i reproduciraju sliku međusobne borbe na kolektivnoj razini. Čini se da je cilj ove borbe, da verbalno opisana djela ratnog nasilja dobiju status genocida poslije rata.},
  author       = {Basic, Goran},
  issn         = {2303-7768},
  keyword      = {sociology,narrative,Bosnia,subjected to violence,perpetrator of violence,violence,war,nasilje, Bosna i Hercegovina,prepričana iskustva,izloženi nasilju,počinitelj nasilja,rat},
  language     = {eng},
  note         = {Conference Abstract},
  pages        = {9--9},
  series       = {Ambasadori mira u Bosni i Hercegovini},
  title        = {Definitions of War Violence and Reconciliation in Narratives of Survivors from the War in Bosnia and Herzegovina},
  year         = {2015},
}